Kad se govori, intervjuira ili socijalizira sa osobom s invaliditetom, važna su neka pravila:
-
Uvijek se prvo predstavlja osobu, a nakon toga invalidnost. Ponekad nije važno ili potrebno naglasiti invalidnost, pa samim tim napominjanje invalidnosti nije obavezno.
-
Kad se razgovara s osobom s invaliditetom, treba govoriti izravno toj osobi, umjesto pratiocu.
-
Ne treba unaprijed pretpostavljati da osoba s invaliditetom ima i poteškoće sa sluhom ili mentalnim zdravljem na bilo koji način. Treba govoriti normalnim tonom i ne koristiti milostiv način govora.
-
Treba se ponašati normalno i ne mariti za svaki pokret koji napravimo, odnosno svaku riječ koju izgovorimo. Ne treba se stidjeti reći "vidimo se kasnije" (osobi s poteškoćama s vidom), ili "moram juriti, imam neke obveze" (nekome tko je u kolicima).
-
Ljudi ne žele biti predmet žaljenja ili milosrđa. Treba upamtiti da osoba s invaliditetom vjerojatno nije kronično bolesna niti teškog zdravstvenog stanja.
-
Treba imati na umu da osobe s invaliditetom možda trebaju strpljenje sugovornika i dovoljno vremena da reagiraju ili odgovore. Dajte osobi dodatno vrijeme za govor ako koriste pomagalo za govor.
-
Treba tražiti osobe s invaliditetom da ponove što su rekli, ako sudionik nije razumio rečeno.
-
Pri pozdravljanju osoba, ako se inače normalno rukujete, ponudite istu gestu, iako osoba ima ograničenu kontrolu ruku ili posjeduje proteze. Osoba će Vam dati do znanja ako određena radnja nije odgovarajuća.
-
Treba izbjegavati osjećajne riječi, recimo "tragedija", "utjecan", "žrtva", ili "ograničen kolicima". Treba naglasiti mogućnost, radije nego nemogućnost, primjerice, treba reći "koristi kolica", umjesto "ograničen kolicima".
-
Treba izbjegavati prikazivanje osoba s invaliditetom koje su uspjele kao "izvanredne" ili "superljudi". Ovo bi značilo da prenaglašavanje uspjeha, znači da su očekivanja u početku bila niska.
-
Osobu je dobro prikazivati kakva je u stvarnom životu. Primjerice, osoba s invaliditetom je možda športaš, ali je možda i roditelj, arhitekt, liječnik, poslovni rukovoditelj ili novinar.
Što treba razmotriti prije pružanja pomoći osobi s invaliditetom?
-
Uvijek treba pitati osobu s invaliditetom da li treba pomoć, prije nasrtanja, jer pomoć možda nije potrebna. Međutim, sasvim je u redu ponuditi pomoć. Ako osoba treba pomoć, treba poslušati na koji način treba pomoć ili tražiti uputstva kako najbolje pomoći. Treba poštovati osobni prostor osobe i zapamtiti da su kolica dio osobnog prostora osobe.
Preuzeto s mrežne stranice: http://www.paraolimpijci.hr/informacije/komunikacija_i_pristup, 6.5.2013.
